ČLANCI

ARTICLES

Search
  • Društvo sećanja

"No, you won't fool the children of the revolution"

Filip Mitričević, 14. maj 2018.


Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu je 4. i 5. maja održana doktorantska konferencija pod nazivom Revolutions and Upheavals in History. Iako organizovana od strane studenata odseka za istoriju Filozofskog fakulteta - i bez obzira na istorijski kontekst iste - konferencija nije bila tematski ograničena, kao ni ograničena na učešće isključivo istoričara. Tako, bili smo u mogućnosti čuti izlaganja istoričara o sećanju, o narativima, o komemoracijama, o emocijama vezanim za revolucije i prevrate u istoriji, kao i izlaganja pedagoga, filozofa, itd.


Prvog dana konferencije pozdravljeni smo govorima članova organizacionog odbora u sastavu: Nikola Tomašegović, Vinko Drača i Igor Drvendžija, kao i profesora odseka za povijest Tvrtka Jakovine. Svi govornici naglasili su značaj revolucija kao istorijskih momenata i njihov značaj u istorijskoj perspektivi, kao i veliki doprinos koji ovakvi događaji imaju u podizanju akademske svesti i praksi među dolazećim generacijama istraživača. Naravno, uz želje za pozitivne pomake u budućnosti, primećena je retkost konferencija organizovanih za studente doktorskih studija, bar na našim prostorima.


Pitali smo Vinka Draču, člana organizacionog odbora koji su se izazovi pokazali kao najveći pri organizaciji ovakvog jednog događaja?


Najveći izazov ovoj konferenciji je bila činjenica da smo kolege i ja zbilja počeli od nule. Sve se rodilo kao jedna spontana ideja nas nekoliko doktoranada koji nismo imali gotovo nikakvog iskustva u organiziranju ovakvih stvari pa smo sve one stvari poput prijavljivanja projekta za financiranje, skupljanja sažetaka, pisanja poziva, nalaženja cateringa i smještaja i slično učili usput i moguće prepreke zaobilazili kad bi naišli na njih. Postojala je dobra volja Odsjeka za povijest i Poslijedipmomskog doktorskog studija moderne i suvremene povijesti da nam pomognu koliko je to bilo moguće. S druge strane, velik izazov je bio oglasiti konferenciju i doći do ljudi koji bi bili zainteresirani za izlaganje.


Šta je tebi bio najjači utisak sa ove konferencije, pozitivan i/ili negativan?


Utisci su bili voma pozitivni a najjači je bilo to iskustvo gomile ljudi s istim ili sličnim interesima koji razmjenjuju vlastite poglede i iskustva. Smisao ovih konferencija je povezivanje i razmjena iskustava i mislim da je u tom pogledu ova konferencija bila izrazito uspješna.


Iz priče van zvaničnih tokova konferencije saznali smo o akcijama i protestima studenata Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, kako ceniš opšte stanje društveno-političke svesti studenata u Hrvatskoj/Zagrebu i koliko je, naravno, bitna organizacija i ovakvih konferencija i opšte studentskih udruga?


Studenti (i mladi ljudi uopće) su u hrvatskoj podosta pasivni u političkom i društvenom smislu. S druge strane, mislim da su studenti Filozofskog Fakulteta uvijek predstavljali pozitivnu iznimku od općeg trenda apatije svojim intenzivnim društvenim angažmanom oko pitanja koja se tiču kvalitete studentskog života. Svakako mislim da bi studenti kao skupina trebali postati vidljiviji u društvu i da je organizacija konferencija i osnivanje studentskih udruga korak u pravom smjeru.


Drugi dan konferencije doneo je i veoma interesantno keynote predavanje profesora Marka Kornvola (Mark Cornwall) sa Univerziteta Sautempton (University of Southampton) pod nazivom The Changing Face of Traitors During the Austro-Hungarian Revolution. Nakon toga, usledile su tri sesije izlaganja. Udruženje "Društvo sećanja" je bilo predstavljeno izlaganjima Filipa Mitričevića (The Unwanted Heritage of Yugoslav Socialist Revolution and the Legacy of Anti-fascism - the Case of World War II Memory in Serbia) i Andrije Popovića (Danube Swabians Between the Banat Republic and the November Revolution).


Konferencija je zatvorena izuzetno dinamičnim okruglim stolom na kojem su na temu nasleđa revolucija 20. veka govorili profesor Branimir Janković, profesorica Ivana Peruško i profesor Dejan Jović. Usledila je dugotrajna i veoma plodonosna rasprava između učesnika okruglog stola i učesnika konferencije, kao i mnoga postavljena pitanja. Neformalni nastavak konferencije preneo se na obalu Save, na obnovljenu tradicionalnu manifestaciju Trnjanskih kresova, kojom se obeležava oslobođenje Zagreba u Drugom svetskom ratu.


Iskoristili smo priliku da porazgovaramo sa Igorom Drvendžijom, članom organizacionog odbora i ujedno i učesnikom konferencije. Pitali smo ga šta mu je glavni utisak čitavog događaja?


Bilo mi je jako drago vidjeti odaziv zainteresiranih kolega, a pogotovo čuti njihova izlaganja. Teme su bile jako šarolike, što nam je kao organizatorima pokazalo da čak i mladi istraživači itekako smatraju da su revolucije kao fenomen vrijedne pažnje. Velike revolucije jesu iza nas, ali njihovo naslijeđe se srećom ne zaboravlja. To je osobito važno u današnjim okolnostima kada su sve češće u opasnosti civilizacijska dostignuća proistekla čak i iz Francuske revolucije i prosvjetiteljstva. Svijest o potrebi mijenjanja društva na bolje (ali i očuvanja već izborenih tekovina) nužno je održati, pa se nadam da će naša konferencija doprinijeti širenju rasprava o revolucionarnom duhu.


Kao bivšeg studenta Centralno-evropskog univerziteta u Budimpešti, pitali smo Igora da prokomentariše čitavu situaciju vezanu za status ove insitutcije i da nam iz svog ugla približi šta mu je vreme provedeno tamo značilo.


Kao alumni CEU-a koji gaji ugodna sjećanja na vrijeme provedeno studirajući na toj instituciji, žao mi je što se politička klima u Mađarskoj promijenila do te mjere da je premještanje kampusa iz Budimpešte postalo sasvim izvjesno. Držim da sam mnogo dobio od studiranja na tom sveučilištu, pošto sam bio izložen vrlo stimulativnom interkulturalnom okruženju, koje mi je omogućilo da se iz prve ruke upoznam s raznolikošću ne samo Evrope nego i cijeloga svijeta. U našoj regiji nemoguće je dobiti jedno takvo iskustvo, pa smatram da su, za promociju mira, suradnje i kvalitetnog suživota pripadnika različitih nacija i kultura, institucije kao što je CEU od velike koristi.


Na kraju, kao zaposlenika Arhiva Srba u Hrvatskoj, zamolili smo Igora da nam kaže nešto o radu u toj instituciji i možda malo više o mestu istoriografije (i istoričara) u odnosima dve države i naroda.


Arhiv Srba u Hrvatskoj posvećen je sakupljanju građe o prošlosti Srba na ovim prostorima te težimo ka tome da postanemo relevantno mjesto istraživanja u toj sferi. Primaran fokus nam jest područje Republike Hrvatske, ali naravno da nam je i širi historijski kontekst bitan, pa smo zato zainteresirani za dokumentaciju koja se odnosi na međunacionalne odnose u čitavoj regiji. Dio povjesničarskog miljea u regiji, nažalost, nije u stanju objektivno prići tematici hrvatsko-srpskih odnosa, tako da se u zadnjih 30-ak godina kreiralo mnoštvo narativa koji će vjerojatno postati sasvim irelevantni s pozicije struke nakon što prođe ovo razdoblje nacionalistički vođenih interpretacija prošlosti kroz kojeg trenutno prolazimo. Srećom, već sada se pojavljuju neke regionalne inicijative koje pokušavaju iznaći ozbiljne alternative takvim dominantnim narativima, a jedna od njih je svakako kolegij pod nazivom "Kako istraživati hrvatsko-srpske/srpsko-hrvatske odnose" održan 12.V.2018. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je došlo do susreta povjesničara iz regije s ciljem pokretanja znanstvenog dijaloga (i) o delikatnim temama naše dijeljene povijesti. Ohrabrujuće je vidjeti da je napokon došlo vrijeme kada se istraživači iz donedavno "suprotstavljenih" država susreću i bez velikih poteškoća sudjeluju u formiranju interpretacija turbulentnih povijesnih događaja s kojima se "obje" strane mogu složiti.


Ostajemo u najboljoj nadi da će ovakvi događaji postati redovna pojava nadolazeće akademske scene u regionu. O lepotama grada Zagreba ne vredi trošiti reči, vredi otići i videti. Željno iščekujemo štampanje zbornika radova sa ove konferencije. Na kraju, dajemo program konferencije u celosti:


International PhD Students' Conference „Revolutions and Upheavals in History“, May 4th and 5th, 2018, Zagreb

Programme

Venue: Faculty of Humanities and Social Sciences, Council Hall (Filozofski fakultet, Vijećnica)

Organizing Commitee: Vinko Drača, Igor Drvendžija, Nikola Tomašegović

Friday, May 4th

15:00-15:30: Conference Opening and Introductory Speeches

15:30-17:00: First Session

Chair: Nikola Tomašegović

Karlo Jurak (Archive of Serbs in Croatia, Zagreb): Obstacles to a Revolution and Its Consequential Resignifications

Marija Dejanović (University of Zagreb): Teacher, Student, Class - Who Is the Revolutionary Subject in the Critically-Pedagogical Paradigm of Education

Vinko Drača (University of Zagreb): Transforming Anxiety to Form a Political System: Fear and Anxiety on the Example of the October Revolution

Saturday, May 5th

11:00-12:00: Keynote Lecture

Mark Cornwall (University of Southampton): The Changing Face of Traitors During the Austro-Hungarian Revolution

12:00-13:30: Second Session

Chair:Vinko Drača

Karlo Držaić (University of Zagreb): Marx, Marxism and the Croatian Workers' Movement: the History and Ideology of the Workers' Movement in Croatia and Slavonia from Its Beginnings to 1897

Nikola Tomašegović (University of Zagreb): Political Ideas of the fin de siècle Croatian Youth Movement

Zrinka Breglec (University of Zagreb): The Meaning(lessness) of Rebellion in Krleža’s Ballads of Petrica Kerempuh

13:30-15:00: Lunch

15:00-16:30: Third Session

Chair: Igor Drvendžija

Andrija Popović (University of Novi Sad): Danube Swabians Between the Banat Republic and the November Revolution

Márk Turóczi (Eötvös Loránd University): The Romance of Revolution? The Discourse of Revolutionism of the Youth in Hungary 1957-1970

Pedro Ponte e Sousa (New University of Lisbon): Portuguese Foreign Policy, NATO, and the Transition to Democracy (1974-76): No Communist Revolution at All?

16:30-16:45: Coffee Break

16:45-18:15: Fourth Session

Chair: Marija Dejanović

Marino Badurina (University of Zagreb): Nationalism and Socialism in the Yugoslav Revolution: the Question of Transformations and Continuities

Igor Drvendžija (University of Zagreb): Attitudes towards the Revolution of the Peoples of Yugoslavia in Post-Yugoslav Countries

Filip Mitričević (University of Belgrade): The Unwanted Heritage of the Yugoslav Socialist Revolution and the Legacy of Antifascism - the Case of World War II Memory in Serbia

18:15-18:30: Coffee Break

18:30-: Okrugli stol: Nasljeđe revolucija 20. stoljeća (Roundtable: The Heritage of 20th Century Revolutions): Branimir Janković, Dejan Jović, Ivana Peruško

0 views

© 2018 by The Remembrance Society.

All rights reserved.

  • Black Facebook Icon

Proudly created with wix.com

Irig, Serbia

drustvosecanja@gmail.com